Žene u medijima:
Oblici uznemiravanja na radu u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini

KOMPARATIVNI IZVJEŠTAJ

KOMPARATIVNA ANALIZA

Novinarski sindikati, udruženja i medijske organizacije iz BiH, Srbije, Slovenije i Hrvatske, proveli su prvo dubinsko istraživanje radnog okruženja žena u medijima, s fokusom na obrasce i vrste nasilja.

Istraživanje pokazuje da nasilje nad medijskim radnicama nije izolovan slučaj, nego stvarni, strukturalni i sistemski problem medijskog radnog okruženja.

NASILJE SE RIJETKO PRIJAVLJUJE

Kršenje ljudskih prava, nasilje i uznemiravanje u medijima, rijetko se prijavljuje. Nalazi istraživanja pokazuju da je nepovjerenje u učinkovitost i nepristrasnost procedura nakon prijave jedan od ključnih razloga zbog kojih žene u medijima ne prijavljuju diskriminaciju i nasilje na radu. Strah od stigme, nerazumijevanja i odmazde, dodatno utiču na takvu odluku.

NESTABILAN I DISKRIMINATORAN SISTEM RADA

Suštinski problem nije samo u nedostatnom normiranju, već i u izostanku potpune primjene zakona unutar nestabilnog i diskriminatornog sistema rada. Ovakvom okruženju dodatno pogoduje široko rasprostranjen prekarni rad, naročito u Srbiji i Bosni i Hercegovini, kao i nepouzdani mehanizmi zaštite od nasilja i uznemiravanja.

SLABI MEHANIZMI ZAŠTITE

Postojeći mehanizmi zaštite se često opisuju kao „mrtvo slovo na papiru“ zbog nedostatka preventivnih mjera, rodno osjetljivog pristupa, obuke zaposlenih te pouzdanih procedura primjene. Nisko povjerenje u interne procedure, strah od odmazde i učestali izostanak daljnjeg postupanja rezultiraju nedostatnim rješenjima i ograničenim ishodima.

ORGANIZACIJSKA KULTURA KOJA POGODUJE ŠTETNIM PRAKSAMA

Redakcije se često opisuju kao toksična okruženja u kojima su diskriminatorne prakse, svakodnevni seksizam i uznemiravanje normalizirani. Muškocentrični nazori utemeljuju hijerarhijske odnose moći i oblikuju redakcijsku kulturu u kojoj šutnja postaje racionalan izbor, a prijavljivanje nosi rizik.

OPTEREĆENJE NA MENTALNO ZDRAVLJE

Iscrpljenost i sagorijevanje na radnom mjestu se opisuje kao problem epidemijskih razmjera uslijed nedostatka osoblja, kontinuirane izloženosti uznemiravanju i diskriminaciji te prekomjernom obimu posla. Opterećenje je dodatno pojačano višestrukim društvenim ulogama i porodičnim obavezama medijskih radnica koje su obeshrabrene da prepoznaju i govore o izazovima vezanim za mentalno zdravlje.

Nedostatak povjerenja u efikasnost i nepristrasnost procedura nakon prijave je jedan od glavnih razloga zbog kojeg žene odlučuju da ne prijave kršenja prava na radnom mjestu.

Regionalni upitnik popunilo je 606 žena iz ciljanih zemalja. Osigurana je raznolikost uzorka prema kriterijima godina, oblika zaposlenja te vrste medija (vlasničke i organizacijske strukture) u kojima su ispitanice zaposlene.

SEKSUALNO UZNEMIRAVANJE I RODNO ZASNOVANO NASILJE

Seksualno uznemiravanje i rodno zasnovano nasilje predstavljaju teške oblike kršenja ljudskih prava u medijskom sektoru. Prema Istanbulskoj konvenciji „nasilje nad ženama označava kršenje ljudskih prava i oblik diskriminacije nad ženama i predstavlja sva djela rodno zasnovanog nasilja koja dovode do, odnosno mogu da dovedu do, fizičke, seksualne, psihičke odnosno ekonomske povrede odnosno patnje za žene“. Konvencija također definiše „rodno zasnovano nasilje nad ženama kao nasilje koje je usmjereno protiv žene zato što je žena, odnosno ono koje nesrazmjerno utiče na žene“.

Seksualno uznemiravanje podrazumijeva „svaki oblik neželjenog verbalnog, neverbalnog odnosno fizičkog ponašanja seksualne prirode, u svrhu odnosno uz ishod povrede dostojanstva lica, posebno kada se stvara zastrašujuća, neprijateljska, degradirajuća, ponižavajuća odnosno uvredljiva atmosfera“. Slijedeći ove definicije uspostavljen je analitički okvir za tumačenje rezultata istraživanja, koji ukazuju na sistemsko i široko zastupljeno rodno zasnovano nasilje i seksualno uznemiravanje nad medijskim radnicama u sve četiri zemlje.

Većina ispitanica (78,38%) je potvrdila da su doživjele jedan ili više oblika rodno zasnovanog nasilja tokom rada. Ovaj podatak se odnosi na rodno zasnovane napade i prijetnje, diskreditaciju na rodnoj osnovi, verbalne i neverbalne oblike seksualnog uznemiravanja iseksualnog nasilja.

Rezultati pokazuju da seksualno uznemiravanje nije marginalna pojava u medijskom sektoru, već strukturalni rizik koji je duboko ukorijenjen uorganizacijskoj kulturi, u odnosima moći i institucionalnim praksama koje utiču na svakodnevni rad žena u medijima.

Preuzmi cijeli izvještaj

Broj i udio ispitanica u regionalnom upitniku prema državama

Starosna struktura ispitanica u regiji prema dobnim skupinama

Pravilnik

Pravilnik je trenutno u pripremi i uskoro će biti dostupan — ostanite uz nas.

Uskoro

Žene u medijima

Više o projektu

Rodno zasnovano nasilje kontinuiran je izazov našeg društva, duboko je ukorijenjeno u društvenim normama i stavovima, a dodatno ga pojačavaju nejednake strukture moći. Ovaj projekat direktno je usklađen sa Strategijom za rodnu ravnopravnost 2020–2025. Evropske komisije, koja naglašava ustrajan rad na rješavanju problema nasilja i uznemiravanja u radnom okruženju. Projekat konkretno odgovara na poziv CERV-2024-DAPHNE, čiji je cilj prevencija i borba protiv rodno zasnovanog nasilja. Fokusiranjem na medijski sektor, projekat se bavi značajnim područjem u kojem je takvo nasilje prisutno.

Iako je problem rodno zasnovanog nasilja u radnom okruženju u medijima globalni problem kojije prisutan i u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini, na ovim prostorima nemamodovoljno istraživanja i podataka koji mogu potkrijepiti ovu tvrdnju, a time i omogućiti odgovorzasnovan na dokazima i praćenje napretka.

Iz tog razloga, pet partnerskih organizacija – Zavod Krog (Slovenija), Sindikat novinaraHrvatske, SHN (Hrvatska), Granski sindikat kulture, umjetnosti i medija „Nezavisnost“ (Srbija), Mediacentar Sarajevo (BiH) i Društvo novinara Slovenije, DNS (Slovenija), uz sufinansiranjeEvropske unije, pokrenuli su projekat „Žene u medijima“.

Žene u medijima:Oblici uznemiravanja na radu u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini